PORTAL PRESSUM

U turizmu Europske cijene i Balkanske plaće

Ostalo
2016-02-16 01:42:16

Kako nam se turistička sezona približava sve je više objavljenih oglasa u kojima se traži sezonska radna snaga svih profila. Od konobara, kuhara, recepcionera, sobarica, djelatnika na održavanju, spasilaca na bazenima i plažama, itd.

Prilika je to za mnoge mlade koji su bez zaposlenja da barem preko ljeta odrade 3-4 mjeseca i time malo poprave svoj budget.

Malo smo se raspitali kolike su mjesečne plaće u turizmu za djelatnike nižeg i srednjeg platnog razreda. Pa tako saznajemo da se one kreću u rasponu od 2.800 - 4.700,0 Kn bez obzira na školsku spremu. Plaća je vezana isključivo na sistematizaciju radnog mjesta, a dodatni bodovi dodjeljuju se djelatnicima s više godina provedenih u istoj hotelskoj kući.

Nije lako saznati kolike su plaće. Kažu nam da je to poslovna tajna i da se za otkrivanje poslovne tajne može dobiti ozkaz. Iako je  i u Europi, kažu.

Sezonski djelatnici imaju osiguran smještaj i tople obroke koje plaćaju (skida im se prilikom isplate neto plaće). Taj "trošak" ih košta od 1.200 - 1.800,00 Kn mjesečno, što i nije neki iznos s obzirom da se radi o "punom pansionu" (djelatnik sam bira opciju prehrane DRV ili MRV). Smještaj je obično u višekrevetnim sobama, a kvaliteta smještaja se promijenila tijekom posljednjih godina, kažu na bolje.

Slijedom svega toga, sezoncu nižeg ili srednjeg platnog razreda ostane, kada mu se odbije smještaj i hrana, oko 2.500,00 Kn neto. Naravno, uvijek je riječ o punom radnom vremenu bez prekovremenih sati. Upravo prekovremeni sati koje djelatnik odradi u sezoni, a oni su otprilike 30% redovnih sati. To je ona tkz. extra zarada koja sezoncu ostaje kada se vrati kući. Neopterećena troškovima smještaja i prehrane, a upisuje se i u radni staž, te se na taj iznos uplaćuju svi doprinosi.

U koliko sezonski djelatnik u dvije godine rada ostvari devet mjeseci redovnog rada može na HZZ-u ostvariti tri mjeseca naknadu od 70% primljene mjesečne plaće.

Koliko su primamljive plaće u turizmu za mlade, vidljivo je svake sezone. Sve više sezonaca je srednje životne dobi koji kalkuliraju na način da planiraju plaću plus naknadu od HZZ-, a ujedno im je to i jedini izvor kojim mogu pokriti minuse stvorene u zimskom periodu, te nešto uštedjeti i za prve mjesece dok ne prime novce s HZZ-a.

Naravno, tu je i mogućnost povrata poreza s obzirom da ne rade cijelu godinu.

Bilo kako bilo, turizam "spašava" mnoge obitelji od bankrota. Kako one koji žive u turističkim središtima, tako i one koji dolaze iz drugih sredina. No postavlja se pitanje! Zašto su kod nas u turizmu plaće više nego upola manje nego u drugim turističkim središtima Europe?

Cijene hotelskog smještaja kod nas su al pari s cijenama drugih turističkih destinacija, a u mnogim slučajevima i veće. Krevet, koji najviše donosi ima fiksnu cijenu, fiksni trošak. Kod hrane je to malo drugačije. Kod hrane je vrlo bitna nabava koja kalkulira kvalitetu i kvantitetu kupljenog proizvoda, s troškom koštanja nabave.

Svaki hotelijer bi se rado odrekao usluge prehrane, pa tako imamo u Europi puno hotela koji su sve svoje sadržaje, izuzev kreveta, dali u najam svojim djelatnicima. Mnogi hoteli pružaju samo uslugu PLP (polupansion), doručak- večera. Iz prostog razloga. Svima je skupa radna snaga.

Činjenica je da je u Hrvatskoj radnik najskuplji. Ovo je gledano iz perspektive poslodavca. Porezi, prirezi,zdravstveno, mirovinsko, opterećuje O.D. (osobni dohodak) s oko 55%. Što znači da na 1.000 Kn poslodavac još mora uplatiti za navedeno 550,00 Kn davanja. Upravo s toga poslodavci se odriču djelatnosti u kojima imaju manju zaradu, a zahtijevaju više djelatnika.

No s druge strane, u koliko je cijena kreveta 50 € u Hrvatskoj i ostalim Europskim destinacijama. Zašto u Hrvatskoj sobarica ima 400 €, a u nekoj Europskoj državi 1.200 €, neto? Radi li ona tri puta manje?

Svakako, poslodavac će reći da je to cijena rada kod nas, a da ta ista sobarica može otići u npr. Italiju i raditi za 1.200 €. Ovdje je u pitanju uzmi ili ostavi.

Dok god u Hrvatskoj bilježimo 300.000 nezaposlenih, poslodavac će biti taj koji bira i određuje pravila igre. Jedno vrijeme Sindikati (obično prije izbora) pokušavali su se "boriti" s poslodavcima da se povećaju plaće, ali su u tome ili malo ili djelomično uspjeli. A mediji, koji po nalogu poslodavaca, iznose nebuloze o tome da će se uvoziti radna snaga iz Rumunjske, itd. pišu (i govore) obične gluposti i floskule zastrašivanja.

Uređene zemlje su to riješile na jednostavan način. ZAKONOM! Pa tako na jednog "stranca" poslodavac mora zaposliti pet djelatnika iz "svoje" države. Ovo SVOJE namjerno sam stavio pod navodnike s obzirom da su gotovo svi hoteli na Jadranu u rukama stranaca. Kapitalizam čini svoje. Represivni aparat koji sije strah među djelatnicima prijeteći se otkazima, odrađuje svoju zadaću upravo iz jednog jedinog razloga. Poslodavca samo zanima bilanca. Koliko je ostalo čistog novca na kraju godine. Sve ostalo ga ne zanima.

Naš narod je naučio da se može živjeti i s malo novca. S toga su akcije i popusti po mega trgovačkim centrima najposjećenija mjesta. Tko im je gazda u hotelu niti ne znaju, niti će ga ikada upoznati.

Na upit -"Kako je"? Odgovaraju: -"Ma dobro je, plaća nije neka, ali je redovita". Odgovor kojim bi se trebali pozabaviti mnogi psiholozi.

Franjo Sabo

umag  tz umag
5portal     ProBiz - internet i marketing, Umag
Travel Agency Atlas Rabac