PORTAL PRESSUM

Nastavljena arheološka istraživanja na lokalitetima Katoro i Sipar, kultura polako ulazi u turizam, ili?

Umag
2015-10-07 09:44:52

Započeli su konzervatorsko restauratorski radovi na arheološkom lokalitetu SIPAR (3. faza radova). Radovi su financirani sredstvima Ministarstva kulture (200.000,00 kn), Županije (10.000,00kn) te Grada Umaga (67.000,00kn).
Dobro nam došli za posjete, od 9 - 14 sati, ali pazite na plimu i oseku za prijelaz na sprud.

Biljana Bojić, ravnateljica Muzeja grada Umaga


Skromnim koracima, Muzej Grada Umaga nedavno je krenuo u još jedan novi poduhvat... konzervatorsko restauratorske poslove na lokalitetu Sipar. Do sada su provedene dvije faze radova, a evo započela je i treća faza u koju se značajnijim financijskim sredstvima, osim Grada Umaga i Županije uključilo i Ministarstvo kulture. Vrijedne djelatnice umaškog Muzeja konstantno su na terenu i ako nisu na Sipru onda su u Katoru, Savudriji, Lovrečici... Žao mi je što se u ovako značajan projekt za očuvanje materijalne kulturne baštine Grada Umaga ne uključi i naše najveće turističko poduzeće koje bi, da se na ispravan način iskoriste potencijali ovakvih lokaliteta, najbrže i najbolje moglo povratiti uložena sredstva.

Slaviša Šmalc, pročelnik UO za društvene djelatnosti grada Umaga

Ovih dana svjedoci smo sve učestalijih natpisa na društvenim mrežama o nastavku istraživanja na lokalitetima Katoro i Sipar. Dok je gospođa Biljana Bojić zadovoljna što je uspjela namaći sredstva za nastavak istraživanja, za to vrijeme prvi čovjek zadužen za kulturu Grada Umaga gospodin Slaviša Šmalc, s pravom dijeli packe lokalnoj turističkoj kući Istraturist Umag.

Zašto Istraturist ne sudjeluje u sufinanciranju tih projekata?

Opće je poznata stvar u našem gradu da hotelska kuća Istraturist sudjeluje u sufinanciranju jako malog broja projekata, osim, u koliko imaju neposrednog interesa za to. Dok, za to vrijeme Grad Umag sudjeluje u velikom broju "njihovih" aktivnosti.

Lokaliteti Katoro i Sipar nalaze se u hotelskom naselju Katoro (jedan je iza Za-Ze, a drugi na granici s Zambratijom). Gosti hotela, zainteresirani za povijest i kulturu redovito obilaze te lokalitete. Dodatna je to turistička ponuda. O tim lokalitetima pisano je na mnogim turističkim portalima, izdavane su brošure, goste se usmjeravalo u tom pravcu. Zašto onda hotelsku kuću to ne zanima? Ne zanima ih iz jednostavnog razloga. Od toga oni nemaju direktnog profita. Niti naplaćuju ulaznice, niti imaju na tim mjestima ugostiteljsku ponudu. Kapitalizam poznaje samo profit. I sve dok država, Županija, Grad i lokalna zajednica budu financirali projekte od kojih neposrednu korist ima hotelska kuća, oni će se tako i ponašati. Ponašali su se tako i bivši vlasnici, ponašaju se tako i sadašnji vlasnici. Profit, profit, profit. To je njihov moto.

Priča o povijesti jednoga grada je priča koja zanima svakoga gosta, pa i onoga najpasivnijeg promatrača povijesnih zbivanja. Vaš novinar je čovjek iz turizma. Radeći sve poslove vezane za turizam čuo sam jednu zastrašujuću izjavu, tada (prije 30 godina) da Umag nema povijest, odnosno, nakon što je u povijesti izgorjela Gradska knjižnica (dva puta), grad nema povijesnih zapisa koji bi mogli kreirati neku povijesnu priču o Umagu.

Temeljem ove grozne izjave koja se u turističkim krugovima (lijenčina) provlači do današnjeg dana, Umag je samo na programu izleta Istratour (u čijem programu nikada nije bio), izgubio milijune i milijune nečega (dollari, marke, eura, kuna). Danas gradom neorganizirano bauljaju grupe gostiju koje vode "njihovi" vodiči koji u većini slučajeva o našem gradu znaju manje nego osnovnoškolci koji zahvaljujući svojim profesorima, ravnatelju i muzeju Grada Umaga sudjeluju u nekoliko projekata vezanih upravo za već spomenuta arheološka istraživanja.

Da sve može biti još bolje, svakako da može. Prva primjedba vašeg novinara je da te iskopine nude jako malo informacija. Prije koju godinu vaš novinar je u šetnji također malo pogledao što se sve tamo uradilo proteklih godina. Prvo što mi je palo u oko je jedna "vitrina" (vrlo neugledna) u kojoj su izloženi neki predmeti. Tekst koji prati i objašnjava što se tu nalazi je štur i nerazumljiv. Ok. Od djelatnika muzeja ne bismo trebali očekivati da razmišljaju turistički. Od djelatnika u turizmu da. Zar je problem napraviti jednu "uglednu" vitrinu s izlošcima, te jednu veliku ploču na kojoj će biti, na nekoliko jezika, napisano što te zidine predstavljaju. Osmisliti neki podest za fotografiranje. Na jedan elegantan način pokazati turistima da nam je stalo do naše povijesti i kulturne baštine. U koliko mi sami ne budemo cijenili sebe, našu povijest i kulturnu baštinu, kako onda možemo očekivati da će nas cijeniti vlasnici hotelske kuće koji su ovdje samo u prolazu dok se ne pojavi netko tko je spreman ponuditi adekvatnu cijenu s kojom će oni profitirati.

Često se bavimo glupostima, totalno nebitnim za naš boljitak, a s druge strane novci nam cure kroz šake u džepove dugih. Nikada neću zaboraviti posjet Ateni i Akropoli (Acropolis), na ulazu stoji tabla s natpisom "ZABRANJENO JE ODNOŠENJE KAMENJA S AKROPOLE". Naravno i ja sam kao i mnogi drugi krišom strpao jedan kamenčić u džep. Kada sam ga pokazao mom Grčkom kolegi samo se nasmijao i rekao - "I ti si nasjeo na taj turistički trik. Svake noći se doveze jedan šleper kamenčića za ovakve naivce kao što si ti. Sve ste vi to platili kupivši ulaznicu". A ja sam nadodao, "I Coca - Colu od 7 €".

Znam da će za vas usporedba Akropole i Katora biti smiješna, ali prilagoditi se ponudi već je jedan korak više, od onog koraka koji još nismo napravili. Ponekad treba nešto naučiti i od drugih. Očiti primjer je Rovinj koji nema niti Katoro niti Sipar, a o njemu pričaju (i posjećuju ga) mnogi. Na spomen Rovinja prva je asocijacija crkva Sv. Eufemije zar ne?

Franjo Sabo


umag  tz umag
5portal     ProBiz - internet i marketing, Umag
Travel Agency Atlas Rabac